Magnetno brdo

Magnetno brdo - NAGRADA EUROPSKE UNIJE ZA KNJIŽEVNOST Magnetno brdo roman koji zovu „knjigom mađarskog #metoo pokreta“. Djelo je dobilo i Nagradu Europske unije za književnost. Riječ je o kompleksnom psihološkom i socijalnom romanu koji dotiče brojna pitanja. Od ženskog identiteta do odgovornosti intelektualca u današnjoj Mađarskoj. U ljeto 1999. perspektivna sociologinja Enikő Börönd napušta supruga u New Yorku. Vraća se u rodnu Budimpeštu s namjerom da napiše opsežan sociološki rad o mađarskoj etnoduši iz perspektive marginaliziranih skupina. Predajući feminističku kritiku na sveučilištu, Enikő se sudara s brojnim predrasudama u tamošnjem znanstvenom miljeu. Uskoro ulazi i u vezu s Tamásom Bogdánom, omiljenim sveučilišnim profesorom podrijetlom iz zatvorene provincijske zajednice. Bogdán, pripadnik prve generacije intelektualaca u svojoj obitelji, nosi se s vlastitim psihološkim i socijalnim blokadama. Njegov odnos s Enikő, čije je klasno zaleđe potpuno drugačije, prerasta u složenu intimnu vezu koju osim profesionalnih razmimoilaženja obilježavaju sumnja, ljubomora i krivnja. Magnetno brdo svoje stanovnike drži prikovanima Njihova se priča pretapa s pričom studentice Réke, nesigurne mlade žene koja piše roman i privuče Bogdánovu pažnju. Réka je podrijetlom iz Békásmegyera, proleterskog naselja zasebna identiteta, gdje postoji Magnetno brdo koje, prema legendi, svoje stanovnike drži prikovanima tako da ga nikada ne mogu napustiti. Réka Mán-Várhegyi napisala je izuzetan i slojevit roman o problemima marginalnosti – socijalnoj i intelektualnoj, o feminizmu, ženskom pisanju i seksualnosti, kompleksnosti ženskih, obiteljskih i međugeneracijskih odnosa te svim izazovima s kojima se žene suočavaju u hijerarhijski ustrojenom društvu kojim dominiraju muškarci. To je i roman o prošlosti koja nas definira, ali i o mogućnosti da se stvari promijene. Pogledajte i druge naslove koje imamo u ponudi. O autorici Réka Mán-Várhegyi (1979.) provela je djetinjstvo u Târgu Mureșu u Rumunjskoj. U Mađarsku se preselila nakon pada komunističkog režima 1990. i od 1992. državljanka je te zemlje. Iako je studirala estetiku i sociologiju i specijalizirala se za etničke i manjinske studije, već niz godina radi kao urednica dječjih knjiga u Budumpešti. Njezinu prvu zbirku kratkih priča Boldogtalanság az Auróra-telepen (Nesreća u stambenom naselju Aurora, 2014.) kritika je opisala kao iznenađujuće zreo književni prvijenac. Osim te zbirke i romana Magnetno brdo (2018.), Mán-Várhegyi napisala je nekoliko dječjih knjiga i knjigu za mlade. Dobitnica je Nagrade Tibor Déry (2018.) i Nagrade Europske unije za književnost (2019.). O prevoditeljici Lea Kovács rođena je 1981. godine u Vukovaru. Diplomirala je francuski jezik i književnost te hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavršavala se dva semestra na Sveučilištu ELTE u Budimpešti te na međunarodnim programima u Mađarskoj i Francuskoj. Radila je kao suradnica Katedre za hungarologiju, Veleposlanstva Mađarske te Mađarskog instituta u Zagrebu. Od 2012. radi kao prevoditeljica i sudska tumačica za mađarski, francuski, engleski i srpski jezik te se, osim pisanim, bavi i konferencijskim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije Sveučilišta u Zadru, kao naslovni asistent na kolegiju Osnove usmenog prevođenja. Od romana u njezinu su prijevodu objavljeni Sotonski tango Lászla Krasznahorkaija, Trenutak Magde Szabó i Povijest nasilja Edouarda Louisa, a od knjiga pjesama Kod nas više nema kanibala Otta Fenyvesija, Tajna kratkog života, Izabrane pjesme Jánosa Sziverija, Tijelu: Ode & legende Szilárda Borbélya, koja je dobila Posebnu pohvalu Odbora za dodjelu nagrade Iso Velikanović za 2018. godinu i Stablo pjesama Abdellatifa Laâbija.